Srpski poljoprivrednici dobijaju novu podršku u okviru programa Konkurentna poljoprivreda.
Ulaganja vredna milijardu i petsto miliona dinara namenjena su prerađivačkoj industriji, zapošljavanju mladih stručnjaka i prilagođavanju klimatskim promenama, navodi za RTS koordinator programa Milan Stevanović.
U okviru trećeg javnog poziva programa Konkurentna poljoprivreda, koji realizuju Svetska banka i Ministarstvo poljoprivrede, bespovratna sredstva u vrednosti od milijardu i petsto miliona dinara biće dodeljena prerađivačkoj industriji, mladim stručnjacima i poljoprivrednicima koji se prilagođuju klimatskim izazovima.
"Podržaćemo sektore prerade voća, bilo da se radi o smrzavanju, sušenju, proizvodnji sokova, džemova, preradi povrća, zatim proizvodnji meda, ali i žitarica, uljarica, zatim destilaciji organskog bilja", navodi Stevanović.
Sredstva su imenovana i za izgradnju objekata, skladišta, hladnjača, kao i za ulaganje u obnovljene izvore energije, u cilju smanjenja troškova proizvodnje. Poseban akcenat stavljen je na projekte koji se odnose na prilagođavanje klimatskim promenama, zaštitu životne sredine i upravljanje otpadom i otpadnim vodama.
"Ono što je našim proizvođačima bilo veoma interesantno, jesu investicije u obnovljive izvore energije kako bi smanjili troškove proizvodnje, ali i investicije u prilagođavanje na klimatske promene, zaštitu životne sredine, upravljanje otpadom i otpadnim vodama. Pored toga, prerađivači su mogli da nabave investicije u automatizaciju inovacije kroz nabavku specifičnih softvera i hardvera za unapređenje sopstvene proizvodnje", navodi Stevanović.
Kako dodaje, novac će biti upotrebljen i za zapošljavanje mladih preduzetnika, odnosno poljoprivrednih proizvođača.
"Do sada je, po modelu 50-40-10, investirano 50 miliona dolara, pri čemu 50 od sredstava obezbeđuju Svetsku banku i Ministarstvo poljoprivrede. Sada, sa ovim trećim javnim pozivom, po istom modelu samo do 200.000 evra bespovratnih sredstava je na raspolaganju našoj prerađivačkoj industriji", ističe Stevanović.
Investicije u znanje i ljude - preko 100 mladih dobija posao
Investicije su, kako ističe Stevanović, usmerene i na zapošljavanje mladih stručnjaka. Više od sto diplomaca poljoprivrednog, pravnog, ekonomskog i fakulteta informacionih tehnologija dobijaju priliku da se zaposle u prerađivačkoj industriji.
"Ukupna vrednost investicije u ljudske kapacitete se procenjuje na 150 miliona dinara i oni će u narednih godinu dana sticati nova znanja i iskustva, kontrolisati standarde proizvodnje i kvalitet hrane, unaprediti proizvodne procese, ali i raditi na brendiranju poljoprivrednih proizvoda i plasmanu na tržište poljoprivrednih proizvoda", navodi Stevanović.
Podrška stočarima i kraći put do potrošača
Do kraja godine, program Konkurentna poljoprivreda nastavlja da podržava prioritetne sektore, pre svega stočarstvo. Aktivnosti, kako kaže, Stevanović, počinju već krajem meseca u Zrenjaninu, Zlatiboru i Novom Pazaru.
"Radimo sa našim primarnim poljoprivrednim proizvođačima u sektoru živinarstva, govedarstva i pčelarstva, bilo da govorimo o novim savremenim procesima proizvodnje, genetičkim resursima, pristupu tržišnih proizvoda itd", objašnjava on.
Poseban fokus biće na skraćivanju lanca snabdevanja i uvođenju direktnog plasmana proizvoda.
"Ono što nam je jako bitno jeste da ćemo podržati poljoprivrednike u direktnom plasmanu poljoprivrednih proizvoda tako da taj proces i postupak i lanac od njive do trpeze, skratimo, izbacujemo posrednika, a proizvođaču i krajnjem kupcu omogućimo direktan kontakt i povezanost između proizvođača i krajnjih kupaca", naglašava Stevanović.
Aprilski minus odneo tone roda – rešenje u novim tehnologijama
Ovogodišnji aprilski mraz, praćen snegom i temperaturom do minus 10 stepeni, naneo je veliku štetu srpskoj poljoprivredi – posebno u voćarstvu, vinogradarstvu i povrtarstvu. Slična situacija se dogodila i prošle godine, kada je zbog mraza rod voća bio smanjen za oko 150.000 tona.
"Naša analiza pokazuje da čak 85 odsto poljoprivrednih proizvođača smatra da su vremenske neprilike jedan od najvećih izazova u proizvodnji. Ono što je ohrabrujuće jeste da poljoprivrednici koji su se već uložili u dve ili tri investicije za prilagođavanje klimatskim promenama, beleže do 35 odsto veću produktivnost", ističe on.
Kao primer dobre prakse, Stevanović navodi Holandiju, gde poljoprivrednici koriste mobilna postrojenja za zaštitu useva od mraza.
"To su jednostavni i primenjivi sistemi koji omogućavaju spas biljaka", ukazuje Stevanović.
On podseća da je Srbija poznata kao primer dobre prakse u oblasti modernizacije poljoprivrede.
"U oktobru prošle godine, u Vašingtonu je program Konkurentna poljoprivreda predstavljen kao regionalni lider u borbi za konkurentnost sektora. To je velika potvrda za nas, ali i podsticaj da nastavimo sa podrškom mladima, digitalizaciji, inovacijama i otpornosti na tržišne i klimatske izazove", zaključio je Stevanović.